GFM nia Sesaun Fahe Informasaun (19 Agostu 2020, Google Meet)

Liuhusi Google Meet, Gabinete Fronteiras Marítimas fahe informasaun kona-ba ‘Timor-Leste nia Fronteiras Marítimas’ iha lian Tetun ba Forsa Defeza Austrália #ADF Ofisial sira ne’ebé atu termina ona sira nia kursu iha lian Tetun iha Melbourne.

Ho lian Tetun ne’ebé mos tebes, ofisial sira halo pergunta kona-ba prosesu Konsiliasaun Obrigatória entre Austrália no Timor-Leste. Sira observa katak prosesu ida ne’e bele serve nu’udar ezemplu diak ba mundu tomak tamba hatudu katak bele resolve disputa ho dame tuir lei internasional. Ofisial sira hatudu interese ho relasaun entre Austrália no Timor-Leste lao diak no hato’o sira nia dezeju atu vizita Timor-Leste iha tinan oin. Sira remata sesaun hodi hato’o sira nia votus ba susesu ba ita nia negosiasaun fronteiras ho Indonézia.

Semináriu Fórum Rejional ASEAN nian (ARF): Rezolusaun ba Disputa no Lei Tasi nian (27-28 Fevereiru 2020, Díli)

Timor-Leste, Malázia no Austrália servisu hamutuk hodi sai uma nain ba ARF kona-ba Rezolusaun ba Disputa no Lei Tasi nian. Gabinete Fronteiras Marítimas (GFM) hola parte mos iha komisaun organizadora no servisu hamutuk ho Timor-Leste nia Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun (MNEK) nune’e mos ho Estadu rua seluk hodi halao semináriu ne’e hamutuk.

Semináriu ne’e halibur partisipante sira husi área akademia, no pratikante sira ne’ebé ho esperiensia barak ona kona-ba Lei Tasi nian hodi fahe sira nia matenek kona-ba perspetiva rejional no internasional nian. Fórum ne’e haré ho klean liu kazu oioin ne’ebé iha ona, no foka liu ba prosesu konsiliasaun entre Timor-Leste ho Austrália nian, hanesan kazu foun ida ne’ebé susesu.

Semináriu ARF ba daruak kona-ba Implementasaun UNCLOS nian no Instrumentu Internasional sira seluk hodi Rezolve Disputa Marítima hirak ne’ebé Mosu Mai Tan (13-14 Novembru 2019, Hanoi, Vietnam)

GFM simu konvite ida hodi ba partisipa iha fórum ne’e hamutuk ho MNEK iha Hanoi, Vietnam. Fórum ne’e foka ba disputa marítima hirak ne’ebé iha rejiaun nia laran. Panelista sira haré ba sasukat hodi implementa UNCLOS ho didiak no loloos. Sira haré mos ba instrumentu internasional sira seluk hodi rezolve disputa marítima hirak ne’e, ne’ebé iklui disputa sira kona-ba soberania, delimitasaun fronteiras marítimas, no kestaun transfronteira sira seluk, hanesan implementasaun lei tasi nian, polusaun marítima, mudansa klimátika, nune’e mos terorizmu no piratas.

Konstituisaun Oseanu ne’e sei Saudável ka, Lae? Konferénsia kona-ba Nasoens Unidas nia Konvensaun kona-ba Lei Tasi nian ne’ebé halo ona tinan 25 (17-18 Outubru 2019, Hamburgu, Alemaña)

Hodi selebra Aniversáriu UNCLOS nian ba dala 25, Xefe Negosiador, S.E. Xanana Gusmão simu konvite hodi fó diskursu prinsipal ida iha Tribunal Internasional Lei Tasi nian (ITLOS) iha Hamburgu, Alemaña iha 17 Outubru 2019. Konférensia ne’e hanesan oportunidade ida ba matenek nain sira iha área ne’e atu reflete kona-ba saida mak UNCLOS atinji tiha ona durante tinan 25 ne’e. Xefe Negosiador ko’alia kona-ba importánsia UNCLOS nian ba Estadu illa kiik sira no istória susesu konsiliasaun entre Timor-Leste ho Austrália nian. Nia hateten, “Hau hein katak painel ida ne’e no konferénsia ida ne’e sei haré ba ami nia istória ne’ebé susesu la sai hanesan razaun atu, selebra deit, maibé liu-liu hanesan razaun ida atu, foti asaun. Liuhusi ezemplu ida ne’ebé ami atinji ona ho Austrália, ami hatudu ona katak orden bazeia ba regras sei bele atinji justisa, ekuidade, no liu-liu, soberania.”

Tasa Cosgove / Xanana – Jogu Amizade (20 Setembru 2019, Estádiu Nasional, Díli)

Hodi hatudu amizade entre Timor-Leste ho forsa INTERFET nian, veteranus FALINTIL ho INTERFET no ekipa nasional F-FDTL no Forsa Defeza Austrália hala’o jogu amizade ida ba Tasa Cosgrove / Xanana. Veteranus atus ba atus hamutuk ho Timoroan sira 1.000 resin mak asisti jogu ne’e. Tasa ne’e fahe ba parte rua. Sesaun primeiru, veteranus FALINTIL kontra veteranus INTERFET. Kompetisaun ida ne’ebé vibrante tebtebes. Iha sesaun ikus, ekipa nasional F-FDTL nian mak joga kontra Forsa Defeza Austrália nian. Sesaun ne’e nakonu ho amizade no mos kompetitivu.

Selebrasaun Aniversáriu Konsulta Popular Tinan 20 no Misaun INTERFET nian (30 Agostu 2019, Tasi Tolu)

Serimória ofisial ba selebrasaun Aniversáriu Konsulta Popular nian ba dala 20 ne’e hala’o iha Tasi Tolu. Serimónia ne’e ho konvidadus 2.200 iha tenda tolu, ho palku prinsipal ida no kiik ida ba aprezentasaun husi grupu kultural sira.

Sira ne'ebé simu Orden Timor

Komisaun Organizadora ba Selebrasaun Aniversáriu Konsulta Popular Tinan 20 no Misaun INTERFET nian (Jullu – Setembru 2019, Díli)

Governu kria Komisaun Organizadora ida [KO] hodi organiza selebrasaun ba Aniversáriu Konsulta Popular nian ba dala 20 (30 Agostu) no Misaun INTERFET nian (20 Setembru). S.E. Kay Rala Xanana Gusmão sai hanesan Prezidente KO. KO inklui Konselleiru Prinsipal, Konselleiru [6], Koordenador Jeral no Vise Koordenador [6], Sekretáriadu, no ekipa kiikoan sira ne’ebé responsabiliza ba komunikasaun no relasaun públika, transporte, animasaun, no seguransa [12].

Sekretáriadu ne’e apoia KO inklui Sektretáriadu tolu ne’ebé iha Koordenador nia okos. Diretora Ezekutiva GFM, Elizabeth Exposto, sai hanesan Koordenadora ba Sekretáriadu ne’e, no GFM mak halao atividade sira sekretáriadu nian.

Vizita Delegasaun Kongresista (CODEL) Amerikanu no jantar boas-vindas husi Xefe Negosiador (28 jullu 2019, Díli)

S.E. Xanana Gusmão, nu’udar Xefe Negosiador no Prezidente ba Komisaun Organizadora ba Selebrasaun Konsulta Popular nian ba dala 20, oferese jantar boas-vindas ida ba Delegasaun Kongresista (CODEL) ne’ebé vizita Timor-Leste iha 28 jullu 2019. Ida ne’e hanesan CODEL ba daruak mai vizita Timor-Leste, tuir fali ida uluk iha 2015. Kongresu Amerikanu sempre fó apoiu makas ba TimorLeste nia luta ba independensia, no sempre fó apoiu ba ita nia luta ba ita nia direitu ba fronteiras marítimas ho dame no justu tuir lei internasional.

Xefe Negosiador ho Reprezentante David Cicilline husi Rhode Island

Parlamentu Nasional Ratifika Tratadu Fronteira Marítima (23 Jullu 2019, Parlamentu Nasional)

S.E. Xefe Negosiador Xanana Gusmão, S.E. Ministru Agio Pereira, no S.E. Ministra Interina Sara Brites, hamutuk ho ekipa negosiasaun, aprezenta ona ba Komisaun B, C, no D Parlamentu Nasional nian iha 16-17 jullu 2019, Tratadu Fronteira Marítima no lei proposta 4: Alterasaun ba Lei Tributária, Rejime Laboral no Migratóriu Espesial, Alterasaun ba Lei Atividades Petrolíferu, no Alterasaun ba Fundu Petrolíferu. Hafoin liutiha husi debate ne’ebé naruk no makas, Parlamentu Nasional ratifika ona Tratadu Fronteira Marítima istóriku ne’e no aprova mos lei proposta 4 ne’e iha 23 jullu 2019.

Indonézia - Reuniaun esploratória kona-ba fronteiras marítimas (Bali, 10-11 dezembru 2018 no Singapura 26-27 fevereiru 2019)

Reuniaun esploratória kona-ba fronteiras marítimas ho Indonézia ne’e halao iha Bali iha 10-11 dezembru 2018 no iha Singapura iha 26-27 fevereiru 2019. S.E. Xefe Negosiador Xanana Gusmão mak lidera delegasaun Timor-Leste nian ne’ebé mos inklui S.E. Embaixador Roberto Soares, Asistente Espesial ba Xefe Negosiador no Xefe Ekipa Tékniku ba Negosiasaun Fronteiras Terrestres, Elizabeth Exposto, Diretora Ezekutiva GFM no Marcos da Costa, Konselleiru ba Timor-Leste nia Embaixada iha Jakarta. Delegasaun Indonézia nian Sr. Damos Dumoli Agusman, Diretor Jeral ba Asuntus Jurídikus no Tratadus Internasional, Ministériu Negósius Estranjeirus, mak lidera. Nasaun rua ne’e hasoru malu ho espíritu kooperativa hodi ko’alia kona-ba kestaun prinsipal tékniku no administrasaun nian. Sorumutu iha Bali no Singapura ne’e produtivu no pozitivu ba delimitasaun fronteira marítima ho Indonézia tuir lei internasional, no Nasoens Unidas nia Konvensaun kona-ba Lei Tasi nian.

Fórum Enerjia Global iha Abu Dhabi (11-13 janeiru 2019, Abu Dhabi, Emiradus Árabes Unidus)

Timor-Leste simu konvite hodi partisipa iha Fórum Enerjia Global Konsellu Atlantiku Global nian iha Abu Dhabi ba daruak, fórum ida ne’ebé koñesidu iha mundu internasional ba governu, indústria no akademia hodi haree ba kestaun importante no mudansa iha mundu enerjia nian. Halao iha Sua Alteza Sheikh Mohammed bin Zayed Al Nahyan, Prínsipe erdeiru Abu Dhabi nian nia mahan, Fórum ne’e Konsellu Atlántiku mak konvoka, Timor-Leste nia parseiru liuhusi Programa Parseria ho Sosiedade Sivil EUA nian.

Konsultasaun Ofisial Senior nian ba dahaat kona-ba Fronteiras Terrestres (13-14 dezembru 2018, Díli)

Konsultsaun Ofisial Senior nian ba dahaat kona-ba fronteiras terrestres entre Timor-Leste ho Indonézia ne’e halao iha Díli iha 13-14 dezembru 2018. Reuniaun ne’e atinji progresu boot ida, hodi tau fundasaun ba akordu final ida kona-ba fronteiras terestres entre nasaun rua ne’e.

Semináriu Nasional kona-ba fronteiras marítimas nia impaktu ba Timor-Leste nia atividaes petrolíferas (8 dezembru 2018, CCD, Díli)

GFM servisu hamutuk ho ANPM no TIMOR GAP hodi fó apoiu ba S.E. Xefe Negosiador Xanana Gusmão hodi halao semináriu nasional iha CCD (Sentru Konvensaun Díli) hodi fornese informasaun kona-ba Timor-Leste nia atividades petrolíferas foin lalais ne’e, tuir fali rezolusaun disputa ba fronteira marítima ho Austrália. Durante semináriu loron tomak ne’e, Xefe Negosiador ko’alia kona-ba Timor-Leste nia fronteiras marítimas no atividades rekursus foin lalais inklui prosesu no razaun sosa asaun husi ConocoPhillips no Shell. Prezidente ANPM, Sr Gualdino da Silva esplika kona-ba Timor-Leste nia partisipasaun iha Joint Venture ba dezenvolvimentu Greater Sunrise no Diretor Ezekutivu no Prezidente TIMOR GAP, Francisco Monteiro, ko’alia kona-ba progresu dezenvolvimentu Tasi Mane nian.

Vanuatu – Timor-Leste vizita interkambiu (30 novembru -1 dezembru 2018, Vanuatu)

S.E. Xefe Negosiador Xanana Gusmão lidera delagasaun kiik ida husi TimorLeste ba Vanuatu hodi hasoru malu ho Prezidente interinu no Prezidente Parlamentu Esmon Saimon, Primeiru-Ministru Charlot Salwai, Ministru Negosius Estranjeirus Ralph Regenvanu, no orgaun governu sira seluk hodi haforsa tan relasaun bilateral entre Timor-Leste no Vanuatu. Vanuatu hanesan apoiante forte ida ba Timor-Leste dezde faze inisiu rezistensia nian.

Xefe Negosiador, S.E. Xanana Gusmão hasoru malu ho Prezidente Parlamentu Interinu Esmon Saimon

Reuniaun agradesimentu ho grupu solidariedade Australia nian (27 novembru 2019, Sydney)

S.E. Xefe Negosiador Xanana Gusmão hasoru malu ho groupu Australianu apoiante Timor-Leste nian durante tinan barak nia laran. Xefe Negosiador fó onra ba sira nia esforsu hodi fó apoiu ba povu Timor-Leste durante luta ba independensia no foin lalais ne’e ba disputa ho Austrália kona-ba fronteiras marítimas. Nia fó korajen ba grupu ne’e hodi hametin nafatin lasu amizade ne’ebé forte entre nasaun rua iha futuru.

S.E. Xefe Negosiador vizita Monte Sant’ Angelo Mercy College (27 novembru 2018, Sydney)

S.E. Xefe Negosiador Xanana Gusmão fó diskursu ba estudante sira iha Monte Sant’ Angelo Mercy College. Iha nia diskursu ho títulu “Feto Forte, Nasaun Forte” ka “Strong woman, strong nation,” nia fahe nia ideas kona-ba oportunidade, responsabilidade no dezafius, no mos nia teoria kona-ba esperiensia edukasional estudantes Timoroan no Australia nian. Xefe Negosiador louva Monte Sant’ Angelo Mercy College ba nia valor iha servisu komunidade, justisa no dignidade umana. Eskola ne’e fó apoiu ba eskola iha Maliana liuhusi Sentru Treinamentu ba Profesores Profesional, Programa Food for Thought no Programa Bolsu Estudus. Eskola ne’e mos ko’alia makas hodi fó nia apoiu ba Timor-Leste nia luta hodi defini nia fronteiras marítimas iha Tasi Timor.

Konferênsia Internasional ba dala 9 kona-ba Edukasaun Direitus Umanus iha Universidade Western Sydney (27 novembru 2018, Sydney)

S.E. Xefe Negosiador Xanana Gusmão simu konvite ida hodi fó diskursu prinsipal ida iha Konferênsia Internasional ba dala 9 kona-ba Edukasaun Direitus Umanus iha Universidade Western Sydney iha Austrália iha 27 novembru 2018. Iha nia diskursu, títulu “Halibur Direitus Umanus ba Independênsia no Demokrasia,” S.E. ko’alia kona-ba Timor-Leste nia istória no Timoroan sira nia forsa no korajen. Nia hateten katak edukasaun ne’e fundamental tebes, atu garante katak ema komprende direitus umanus no envolvimentu síviku nia importânsia. Nia mos ko’alia kona-ba kestaun demokrasia no dezafius iha mundu ohin loron. Nia ko’alia kona-ba papel instituisaun sira nian, inklui Nasoens Unidas no nia papel hodi fasilita prosesu konsiliasaun obrigatória ba fronteira marítima ho Austrália foin lalais ne’e.

Konferênsia Ita nia Tasi, (29 Outubru 2018, Bali)

S.E. Xefe Negosiador Xanana Gusmão fó diskursu ida hodi hola parte ba painel nível altu kona-ba seguransa marítima iha ‘Konferênsia Ita nia Tasi’ iha Bali iha 29 outubru. Ita nia Konferênsia ne’e eis-Sekretáriu EUA John Kerry mak estabelese iha 2014 no agora sai hanesan eventu global ida ne’ebé halibur hamutuk parte interesante sira husi governu sira, setor komersial, komunidade sientífiku sira no sosiedade sivil hodi ko’alia no submete ba asaun ho atividade hirak ne’ebé sei proteje mundu nia tasi sira.

Enkuantu Konferênsia ne’e foka ba konservasaun no protesaun, nia mos haré ba seguransa marítima nia importansia. Xefe Negosiador hetan konvite, atu ko’alia kona-ba kestaun jurisdisaun no relasaun entre estabelesimentu fronteiras marítimas hodi haforsa responsabilidade no jere rekursu sira ho efetivu. Xefe Negosiador ko’alia kona-ba Timor-Leste nia susesu uza mekanizmu konsiliasaun tuir UNCLOS hodi estabelese fronteiras marítimas ho Austrália.

Fronteiras Foun: Timor-Leste nia Konsiliasaun Istórika kona-ba Fronteiras Marítimas (30 Agostu 2018, Díli)

GFM publika ona livru ida hodi konta Timor-Leste nia esperiensia kona-ba prosesu konsiliasaun obrigatória ne’ebé nunka halao molok ne’e tuir Nasoens Unidas nia Konvensaun kona-ba Lei Tasi nian (UNCLOS) hodi bele atinji Tratadu Fronteira Marítima foun ne’e, no kapítulu foun ida iha Timor-Leste nia luta ba nia soberania kompleta. Livru ne’e fó sai iha lian Portugués, Inglés no Tetun. S.E. Xefe Negosiador Xanana Gusmão lansa livru ne’e iha Rezistensia Timorense Arkivu no Muzeu iha 30 agostu – Timor-Leste nia aniversáriu konsulta popular ba dala 19, no komemora tinan ida ba akordu prinsípiu kona-ba fronteira marítima ne’ebé asina iha Kopeñaga. Xefe Negosiador mos lansa livru ne’e iha Lisboa, Portugal iha 19 outubru.

GFM nia sesaun fahe informasaun (21 Agostu 2018, GFM, Díli)

GFM kontinua fahe informasaun ba sosiedade sivil, membru governu sira, estudante no vizitor internasional sira.

Iha 21 agostu grupu estudu ida husi Austrália vizita GFM hodi simu informasaun badak kona-ba Tasi Timor: nia istória, prosedimentu konsiliasaun obrigatória nian no Tratadu Fronteira Marítima foun ne’e nia importánsia ba Timor-Leste no Austrália.

Partisipante sira apresia tebes ho informasaun hirak ne’ebé sira simu no fó sira nia dezeju diak ba ekipa negosiasaun no ba Timor-Leste nia dezenvolvimentu iha futuru.

Interkámbiu Konsellu Amerikanu Líderes Polítikus Foinsae sira nian (ACYPL) (13 Maiu – 2 Juñu 2018)

Tuir Memorandu Entendimentu ne’ebé konkorda tiha ona entre ACYPL no Governu Timor-Leste, GFM servisu hamutuk ho ACYPL no Embaixada Amérika iha Dili hodi fasilita delegasaun dahuluk husi Timor-Leste ba vizita Estadus Unidus husi 13 maiu to’o 2 juñu 2018. Delegasaun nain 6 ne’e hasoru malu ho líder sira iha federal, estadu no governu lokal, no mos reprezentante sira negosius no sosiedade sivil nian. Delegasaun idakidak aumenta tan sira nia koñesimentu kona-ba sistema governasaun iha Washington D.C.; Massachusetts: Boston; Rhode Island: Providence, Central Falls, Newport; no Wyoming: Cheyenne. Viajen semana tolu ne’e remata ho Professional Fellows Congress, ne’ebé envolve líder foinsae no inspirador sira husi nasaun liuhusi 60.

Haré mapa tuan Dili nian ho Sr. Ta-Moore, iha Kongresu nia Biblioteka iha Kolesaun Sudeste Aziátiku nian, iha Washington D.C., 17 maiu 2018

Xefe Negosiador Kay Rala Xanana Gusmão fahe informasaun ba públiku (3 Abril 2018, Díli)

GFM fó apoia ba Xefe Negosiador Kay Rala Xanana Gusmão hodi fahe informasaun ba públiku dala rua kona-ba fronteiras marítimas – ida iha loron 3 fulan Abril ba ema besik 600 iha Salaun Katedral, Vila-Verde no ida seluk iha loron 8 fulan Abril ba estudante besik 2000 iha Sentru Treinamentu Don Bosco iha Díli. Ema hirak ne’ebé atende sesaun sira ne’e iha interese no ativu hodi rona kona-ba fronteiras marítimas no tratadu fronteira marítima ho Austrália ne’e signifika saida ba Timoroan sira.

GFM nia Sesaun Fahe Informasaun (21 Marsu 2018, GFM, Díli)

Iha Kuarta-feira, loron 21 fulan Marsu tinan 2018, GFM fahe informasaun ba ekipa husi La’o Hamutuk kona-ba tratadu fronteira marítima entre Timor-Leste no Austrália.

Timor-Leste no Austrália asina Tratadu Fronteira Marítima ida (6 Marsu 2018, Nova Iorke, EUA)

Iha loron 6 fulan Marsu tinan 2018, Timor-Leste no Austrália asina Tratadu Fronteira Marítima istóriku ida iha Nasoens Unidas nia Sede iha Nova Iorke. Tratadu Fronteira Marítima ne’e estabelese ba dahuluk fronteiras marítimas permanente entre Timor-Leste no Austrália iha Tasi Timor. Asina tratadu ne’e hakotu prosesu konsiliasaun obrigatória, tuir Nasoens Unidas nia Konvensaun ba Lei Tasi nian, ne’ebé Timor-Leste mak hahú iha fulan Abril tinan 2016. Tratadu ne’e estabelese fronteiras marítimas permanente iha Tasi Timor bazeia ba lei internasional, hodi hakotu TimorLeste nia disputa naruk kona-ba fronteira marítima ho Austrália.

Konsellu Atlántiku nia Fórum Global kona-ba Enerjia iha Abu Dhabi, 11-14 Janeiru 2018, Abu Dhabi)

Konsellu Atlántiku nia Forum Global kona-ba Enerjia iha Abu Dhabi mak fórum internasional prinsipal ba governu, industria, no líderes sira nia hanoin hodi estabelese ajenda ba enerjia global ba tinan ne’e no antisipa no responde ba mudansa iha mundu enerjia nian. Timor-Leste nia Xefe Negosiador Kay Rala Xanana Gusmão hetan konvite hodi fó diskursu importante ida iha Fórum ne’e, ko’alia kona-ba “Diversifika Ekonomia iha Rejiaun, Prátika Diak liu no Modelu Negósiu ne’ebé Sustentável: Lisaun sira ne’ebé Timor-Leste aprende ona.”

Xefe Negosiador Kay Rala Xanana Gusmão hasoru malu ho Ministru Estadu ba Negósius Estranjeirus ba EAU, Dr. Anwar Gargash

Selebrasaun Aniversáriu 42 ba Prokalamasaun Independénsia Timor-Leste nian (22-29 Novembru 2017, Covalima)

Integradu ho selebrasaun ba aniversáriu 42 ba proklamasaun independénsia Timor-Leste nian, Gabinete Fronteiras Marítimas simu konvite hodi partisipa iha espozisaun ida, husi loron 22-29 fulan Novembru iha Suai, Munisípiu Covalima. Gabinete Fronteiras Marítimas haruka funsionariu 11 ba espozisaun ne’e, hodi informa ba públiku kona-ba Timor-Leste nia ajenda fronteira marítima nian. Ema liu husi 1.140, husi tinan no profisaun oin-oin, vizita GFM nia Baraka.

Konsiliasaun Obrigatória (Haia, 9-13 Outubru 2017)

Liu husi reuniaun sira ne’ebé konfidensial ho Komisaun Konsiliasaun iha Haia husi 9 to’o 13 Outubru, Timor-Leste no Austrália hetan ona akordu ba testu kompletu ba tratadu esbosu hanesan buat ne’ebé antisipa ona iha Akordu Pakote Abranjente husi 30 Agostu 2017. Tratadu esbosu ne’e delimita fronteira marítima entre nasaun rua ne’e iha Tasi Timor no koalia kona-ba estatutu legal kampu gás Greater Sunrise nian, estabelesimentu Rejime Espesial ida ba Greater Sunrise, dalan ida hodi halo dezenvolvimentu ba rekursu ne’e, no fahe reseita husi rezultadu ida ne’e. Parte sira agora buka atu hetan aprovasaun husi parlamentu hodi bele asina Tratadu ne’e. Parte sira mos sei kontinua envolve ho Joint Venture ba Greater Sunrise nian kona-ba dezenvolvimentu ba kampu gás Greater Sunrise, nune’e mos ho parte sira ne’ebé iha interese ho rekursu sira iha Tasi Timor.

Timor-Leste nia Ekipa Negosiasaun, 13 Outubru 2017

Workshop iha Singapura kona-ba Fronteiras Marítimas (6-8 Juñu 2017)

Sentru Meridian Internasional iha Washington, D.C., parseria ho Departamentu Estadu ba Estadus Unidus Amérika (EUA) hodi fó fundu ba ofisial nain rua husi Gabinete Fronteiras Marítimas hodi partisipa iha Workshop ida kona-ba Fronteiras Marítimas nian husi 6-8 Juñu iha Universidade Nasional Singapura. Workshop ne’e Sentru ba Lei Internasional (CIL) no Sentru Nasional Austrália nian ba Rekursu Oseanu no Seguransa (ANCORS) mak organiza.

Partisipante sira ho treinador sira, fasilitador sira no obzervador sira, iha 6 Juñu 2017. Fonte: UNS Sentru ba Lei Internasional

Aprezentasaun ba klubu Inglés (14 March 2017, UNTL, Díli, Timor-Leste)

Klubu Inglés iha Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL) konvida Gabinete Froneiras Marítimas hodi fó briefing ida kona-ba progresu konsiliasaun obrigatória entre Timor-Leste no Austrália. Klubu ne’e konsisti husi estudante sekundáriu sira, remata sekundáriu, no estudante universitáriu sira husi UNTL, Universidade Díli (UNDIL), Dili Institute of Technology (DIT), Institute of Business (IOB), no Universidade Oriental (UNITAL).

Estudante sira partisipa ativu iha briefing ne’e no husu pergunta barak kona-ba terminasaun CMATS nian, liña mediana no teória plataforma kontinental.

Hanesan símbolu ba sira nia apoia, estudante sira aprezenta prenda ida ba Gabinete Fronteiras Marítimas, abo lafaek ai furak ida.

Estudante sira Klubu Inglés nian

Sai uma nain ba American Council of Young Political Leaders (ACYPL) (6-11 March 2017, Timor-Leste)

S.E. Primeiru-Ministru Dr Rui Maria de Araújo estabelese ona relasaun forte ida ho ACYPL ne’ebé hametin tiha ona durante nia vizita ofisial ida ba Washington DC iha Setembru 2016. Tuir fali ne’e, Governu Timor-Leste no ACYPL mos harri tiha ona parseiru kooperativa ida hodi halao Programa Interkámbiu Edukasional ida.

Hola parte ba programa interkámbiu ne’e, Gabinete Fronteiras Marítimas sai uma nain ba konvidadus ACYPL nian nain 5 husi Estadus Unidus Amérika husi 6-11 Marsu 2011. Delegasaun sira ne’e mak Ellie Casson, husi Gabinete Asuntu Governamentais no Parseria Estratéjika, Airbnb; Onoráriu James Diossa, Prezidente Kámara ba Central Falls, Rhode Island; Onoráriu Aaron Lawlor, Prezidente ba Konsellu Lake County, Illinois; Libby Rosenbaun, Interinu Diretora Ezekutiva ba ACYPL; no Stacey Walter Fujii, Prezidente ba Konsellu ACYPL nian.

Vizita ne’e hanesan oportunidade ida ba delegasaun sira hodi aprende kona-ba istória Timor-Leste nian. Sira hasoru líderes importante sira inklui S.E. Primeiru-Ministru Dr Rui Maria de Araújo, S.E.

Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, Xefi Negosiador, S.E. Ministru Agio Pereira no S.E. Dr José Ramos-Horta. Sira mos koalia ho foinsae polítika sira iha konsellu nasional juventude (CNJTL), foinsa diplomata sira iha Ministériu Negosius Estranjeirus, vizita Fundasaun ALOLA no halao viajen ba munisipiu sira hodi vizita projetu agrikultura USAID nian iha Atabae no deskansa iha Balibo.

Delegasaun sira mos simu informasaun kona-ba importánsia ba delimitasaun ba Timor-Leste nia fronteira tasi nian.

Hanesan parte husi Programa Interkámbiu Edukasional ida ne’e mos, Timor-Leste nia delegasaun líderes foinsae balu sei vizita Washington DC iha Outubru 2017. Programa ne’e nia objetivu atu líderes foinsae sira ne’e bele hetan esperiénsia prátiku kona-ba sosiedade sivil sira nia iha papel hodi halo polítika sira.

Ekipa Gabinete Fronteiras Marítimas nian balu ho ACYPL

Aprezentasaun ba Igreja Protestante iha Timor-Leste, Sínodo (14 Fevereiru 2017, Sínodo, Díli, Timor-Leste)

Igreja Protestante iha Timor-Leste konvida Gabinete Fronteiras Marítimas atu fó briefing ida kona-ba progresu delimitasaun ba fronteiras marítimas ho Timor-Leste nia viziñu rua: Indonézia no Austrália.

Ekipa Gabinete Fronteiras Marítimas balu ho komunidade SÍNODO nian Komunidade sira agradese tebes ba informasaun sira ne’e no sira fó sira nia apoia ba susesu tomak liu husi sira nia orasaun.

Série CIL Fireside Chat kona-ba Konsiliasaun Obrigatória UNCLOS nian: Timor-Leste v. Austrália nia Disputa ba Fronteiras Marítimas (10 Fevereiru 2017, Universidade Nasional Singapura, Singapura)

Painel sira kobre aspetu importante rua kona-ba prinsípiu jeral ba Konsiliasaun nian tuir UNCLOS no kona-ba Konsiliasaun entre Timor-Leste no Austrália. Iha ema 60 mak partisipa iha sesaun ne’e, husi korpu diplomata sira (Ambasador Portugal, Tailándia no Timor-Leste nian ba Singapura, Reprezentativu husi Repúblika Angola), ofisiais governu nian, emprezáriu no akademia sira.

Konferénsia kona-ba “Desizaun ba Tasi Sul Xina nian: Diménsaun Legal” (5-6 Janeiru 2017, Singapura)

Sentru ba Lei Internasional nian (CIL) iha Universidade Nasional Singapura nian konvida Gabinete Fronteiras Marítimas hodi tuir konferénsia ba “Desizaun ba Tasi Sul Xina nian: Diménsaun Legal”. Nia objetivu mak “atu ezamina konkluzaun legal ne’ebé fó sai iha desizaun ne’e hodi komprende nia signifika ba dezenvolvimentu ba lei tasi nian no nia implikasaun ba rezolusaun ba iha futuru.” Diskusaun ne’e haree liu-liu ba perspetiva legal no akadémiku.

(K-L) Senador Alan Peter S. Cayetano husi Filipina, Profesor Tommy Koh husi CIL Singapura, Adelsia da Silva husi GFM, Felismina dos Reis husi GFM, no Dr Hao Phan husi CIL Singapura

Aprezentasaun ba Estudante sira husi Universidade Curtin (5 Dezembru 2016, Muzeu Rezisténsia Nasional, Díli, Timor-Leste)

Tuir fali palestra ne’ebé susesu iha Dezembru 2015, iha tan pedidu id aba Gabinete Fronteiras Marítimas atu koalia kona-ba estudante sira husi Universidade Curtin, Perth, Austrália iha Dezembru 2016.

Diretora Ezekutiva, Sra. Elizabeth Exposto aprezenta Timor-Leste nia istória inklui nia istória rasik hanesan foinsae ida no nia kontribuisaun ba Timor-Leste nia independénsia. Sra. Exposto mos koalia kona-ba aranjus Marítimas sira ne’ebé iha Tasi Timor inklui detallu husi tratadu sira molok ne’e no nia hakotu nia aprezentasaun ho progresu konsiliasaun obrigatória nian ne’ebé Timor-Leste hahú ho Austrália iha Abril 2016.

Estudante sira husu pergunta oin-oin kona-ba apoia rejoional nian, seguransa iha Tasi Timor no futuru ne’ebé diak ba nasaun ne’e. Sira dehan istória ne’e halo sira sente iha obrigasaun no sira hakarak fó asisténsia bainhira presiza.

Sr Edio Guterres, Ofisial Ligasaun Primeiru-Ministru nian ba Sosiedade Sivil mos partisipa iha sesaun Pergunta no Resposta.

Gabinete Fronteiras Marítimas ho partisipante sira iha Arquivo no Muzeu Rezisténsia Timorense

Selebra aniversáriu 41 ba Timor-Leste nia independénsia (24-28 Novembru 2016, Lospalos, Munisípiu Lautem, Timor-Leste)

Atu selebra Timor-Leste nia independénsia Gabinete Fronteiras Marítimas (GFM) hetan konvite hodi partisipa iha feira ida husi 24-28 Novemberu iha Losplaos, Munisípiu Lautem. GFM uza Baraka ida hamutuk ho Ministeriu Planeamnetu no Investimentu Estratéjiku.

Ema 900 resin husi profisaun no tinan oin-oin mak vizita GFM nia baraka.

Nasoens Unidas nia Konsiliasaun Obrigatória (Agostu-Outubru 2016)

Iha 29 Agostu, Ministru Xanana Gusmão, Xefi Negosiador, Agio Pereira, Ministru Estadu no Prezidente ba Konsellu Ministru no Sra. Elizabeth Exposto, Diretora Ezekutiva GFM, hanesan Reprezentante no Vise-Reprezentante, hodi reprezenta Timor-Leste iha audensia públika ida iha Haia. Timor-Leste no Austrália hetan oportunidade hodi aprezenta sira nia kazu ba Komisaun no ba mundu. Austrália fó objesaun ba Komisaun nia Jurisdisaun, maibé iha 26 Setembru 2016, Komisaun ne’e fó sai katak sira foti ona desizaun sira iha kompetênsia no sei kontinua ho prosesu sira ne’e. Tuir fali mai, parte sira sei hasoru malu tan ho Kimisaun iha Singapura iha Outubru no sei halao reuniaun balu tan bainhira 2017 hahú.

Vizita ba Estadus Unidus Amérika (Setembru 2016, EUA)

Primeiru-Ministru Dr Rui Maria de Araújo, Ministru Xanana Gusmão, Xefi Negosiador no Ministru Negósius Estranjeirus Hernâni Coelho vizita Estadus Unidus ba Reuniaun Asembleia Jeral Nasoens Unidas nian iha Setembru 2016.

Primeiru-Ministru fó nia diskursu iha Asembleia Jeral iha Nova Iorke iha 24 Setembru no koalia kona-ba importânsia hosi hametin fronteiras marítimas permanente ba Timor-Leste nia auto-sufisiensia ekonómika (hodi halao nia ekonómia rai laran mesak). Hafoin ne’e delegasaun sira ba vizita universidade no komunidade sira iha Rhode Island, Massachusetts no Indiana ne’ebé ho lasu kultura no patrimóniu Portugueza ne’ebé forte. Sua Eselénsia fó agradesementu ba komunidade sira ne’e ba sira nia solidariedade no apoia durante Timor-Leste nia luta ba independénsia iha tinan 1990 nia laran.

Lansamentu Timor-Leste nia Dokumentu Polítika kona-ba Fronteiras Marítimas (29 Agostu 2016, Ministeriu Negosius Estranjeirus no Kooperasaun, Díli, Timor-Leste)

Primeiru-Ministru Dr Rui Maria de Araújo lansa Timor-Leste nia Dokumentu Polítika kona-ba nia Fronteiras Marítimas iha Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun iha Díli. Dokumentu ne’e fó rezumu ba prinsípiu relevante sira ba lei tasi nian no Timor-Leste nia fronteiras tasi nian sei to’o iha ne’ebé tuir lei internasional. Iha eventu lansamentu ne’e, partisipante sira mos haree transmisaun direta ba audensia públika kona-ba konsiliasaun obrigatória iha Haia. Ministru Xanana Gusmão, Xefi Negosiador mos lansa Dokumentu ne’e iha tempu hanesan iha Haia.

Grupu Feto ida vizita Gabinete Fronteiras Marítimas (15 Augostu 2016, Gabinete Fronteiras Marítimas, Palácio do Governo, Díli, Timor-Leste)

Grupu Feto ida hanaran Minervas vizita fatin sira iha Timor-Leste no husu atu hetan briefing ida husi Gabinete Fronteiras Marítimas kona-ba istória no razaun sira tanba sa mak Timor-Leste luta ba nia fronteiras marítimas ho nia viziñu rua.

Aprezentasaun ba komunidade Igreja Evenjélika Presbiteriana Ebenezer (15 Agostu 2016, Díli, Timor-Leste)

Gabinete Fronteiras Marítimas simu konvite ida hodi ba fahe informasaun kona-ba progresu Timor-Leste nia luta ba nia fronteiras marítimas ho Indonesia no Austrália. Besik ema 50 mak atende sesaun ne’e husi munisípiu sira iha Timor-Leste nia laran.

Komunidade ne’e fó sira nia apoia ba Timor-Leste nia luta liu husi sira nia orasaun no hatudu sira nia nia konfiansa iha Xefi Negosiador.

Vizita husi Delegasaun Laos nian (11 Agostu 2016, Gabinete Fronteiras Marítimas, Palácio do Governo, Díli, Timor-Leste)

Diretora Ezekutiva ba Gabinete Fronteiras Marítimas, Elizabeth Exposto fahe informasaun balu ba delegasaun ida husi Ministériu Negósius Estranjeirus Laos nian kona-ba Timor-Leste nia luta ba nia fronteiras marítimas. Diretora Ezekutiva ne’e koalia kona-ba Timor-Leste nia istória luta ba nia indepéndensia no fahe mos informasaun kona-ba prosesu konsiliasaun obrigatória ho Austrália. Delegasaun ne’e dehan katak sira haksolok tebes hodi haree funsiunariu GFM nian maoria feto.

Reuniaun ho Xefi Adjunta ba Misaun Embaixada Amérika nian ba Timor-Leste (10 Augostu 2016, Gabinete Fronteiras Marítimas, Palácio do Governo, Díli, Timor-Leste)

Hanesan Xefi Adjunta ba Misaun Embaixada Amérika nian ba Timor-Leste, Sra. JL LittleJohn vizita Gabinete Fronteiras Marítimas hodi simu briefing ida kona-ba istória no razaun sira tanba sa mak Timor-Leste luta ba nia fronteiras marítimas ho nia viziñu rua: Indonézia no Austrália.

(K-L) Sra Elizabeth Exposto, Diretora Ezekutiva ba Gabinete Fronteiras Marítimas no Sra Jr Littlejohn, Xefi Adjunta ba Misaun Embaixada Amérika nian ba Timor-Leste

Reuniaun Konsellu ba Delimitasaun Definitiva ba Fronteiras Marítimas (8 Agostu 2016, Ministériu Negosius Estranjeirus no Kooperasaun, Díli, Timor-Leste)

Reuniaun Konsellu ba Delimitasaun Definitiva ba Fronteiras Marítimas ne’ebé Primeiru-Ministru Dr Rui Maria de Araújo mak lidera halao ohin iha Ministériu Negosius Estranjeirus no Kooperasaun (MNEC). Reuniaun ne’e atu hodi inform aba membru Komisaun Konsultiva sira kona-ba progresu konsiliasaun obrigatória nian ho Austrália ne’ebé Timor-Leste hahú iha Abril 2016. Durante reuniaun ne’e Komisaun Konsultiva mos fó sira nia aprovasaun hodi lansa Dokumentu Polítika – dokumentu ne’ebé koalia kona-ba Timor-Leste nia direitu tuir lei internasional.

Konferénsia “Orden Legal iha Mundu Oseanu: Nasoens Unidas nia Konvensaun be Lei Tasi nian” (27-28 Juñu 2016, Sede ONU, Sidade Nova Iorque, EUA)

Gabinete Fronteiras Marítimas atende Konferénsia Anual ba dala 40 ba Sentru ba Lei no Polítika ba Oseanu. Konferénsia loron rua ne’e koalia kona-ba tópiku oin-oin inklui Asuntu Oseanu no Lei Tasi nian no Tribunal Internasional ba Lei Tasi nian (ITLOS) no nia kontribuisaun ba lei tasi nian.

Haree aprezentasaun sira iha ne’e http://www.virginia.edu/colp/annual-conference.html

Workshop ba Forum Marítima Habelar ASEAN nian (EAMF) (31 Maiu – 2 Juñu 2016, Hanoi, Vietnam)

Forum Marítima Habelar ASEAN (EAMF) konvida Gabinete Fronteiras Marítimas hodi atende workshop ida iha 31 Maiu – 2 Juñu 2016 iha Hanoi, Vietnam. Workshop ida ne’e kontinuasaun husi EAMF nia semináriu ba dahuluk ne’ebé halao iha Agustu 2015 iha Indonézia.

Workshop ne’e ho nia tema “Lei Internasional no Prátika diak liu sira iha Delimitasaun ba Fronteiras Marítimas no Akordu Provizional husi Prátika Natureza”.

Panelista sira konstitui husi perítu mundial sira ba lei internasional ba tasi nian. Sira analiza ho klean Artigu 74(3) no 83(3) husi Nasoens Unidas nia Lei Tasi nian (UNCLOS) no dezenvolvimentu foun ne’ebé relasiona ho lei internasional ba tasi nian. Nune’e mos, sira haree ho klean estudu oin-oin hanesan Tratadu Tasi Timor, akordu sira husi Golfu Tailándia no Malázia, no husi Aziátiku Leste (Koreia, Japaun, Xina no Taiwan).

Departamentu Estadus Unidus no Akademia Diplomátika Vietnam mak koorganiza no kolabora hamutuk ho Sentru Lei Internasional, Universidade Nasional Singapura no Austrália, Sentru Nasional Rekursu ba Oseanu no Seguransa, Universidade Wollongong.

EAMF Workshop

Konferênsia Internasional iha Díli (19 Maiu 2016, CCD)

Iha 19 Maiu 2016, Governu Timor-Leste aprezenta Konferênsia Internasional iha Díli: Fronteiras Marítimas no Lei Tasi nianhodi komemora aniversariu Tribunal Internasional ba Lei Tasi nian (ITLOS) ba dala 20. Konferênsia ne’e hodi promove papel tribunal internasional nian no fornese forum ida hodi halo diskusaun ba kestaun fronteira marítima ne’ebé atual no ne’ebé foin mosu.

Lé aprezentasaun sira husi:
Judge Vladirmir Golitsyn, Prezidente, Tribunal Internasional ba Lei Tasi nian
H.E Dr.Rui Maria de Araújo, Primeiru-Ministru, Timor-Leste
H.E Minister Dionisio Babo Soares, Ministru Estadu, Koordenador Asuntu Administrasaun no Justisanian no Ministru Administrasaun Estatal
Ambassador Eddy Pratomo, Repezentante Espesial ba delimitasaun ba Fronteiras Marítimas, Indonézia
Sr. I Made Andi Arsana, Professor ba Enjeñaria Jeodésika no Jeográfia, Universidade Gadjah Mada, Indonézia

Sra. Jalila Abdul Jalil, Investigador Sénior, Institutu Marítimu Malázia
Dr. Hao Duy Phan, Investigador Sénior, Sentru ba Lei Internasional nian, Universidade Nasional Singapura

Hasoru malu ho Sekretáriu-Jeral Sr. Ban Ki-Moon (13 Abril 2016, Sede ONU, Nova Iorke)

Iha 13 Abril, Xefi Negosiador Xanana Gusmão hasoru malu ho Sekretáriu-Jeral ba Nasoens Unidas, S.E. Sr. Ban Ki-moon iha Nova Iorke hodi koalia kona-ba dezenvolvimente atual iha Timor-Leste no informa ba Sekretáriu-Jeral kona-ba notifikasaun ba konsiliasaun kompulsoria.

Xefi Negosiador Sr. Xanana Gusmão no Sekretáriu-Jeral ONU Sr. Ban Ki-moon (ONU nia foto/Rick Bajornas)

Reuniaun ba Komisaun Konsultiva (11 Abril 2016, Ministeriu Negosius Estranjeirus no Kooperasaun, Díli, Timor-Leste)

Komisaun Konsultiva hahú fali enkontru iha 11 Abril 2016 ne’ebé Primeiru-Ministru Dr. Rui Maria de Araújo mak lidera. Enkontru ne’e koalia liu-iu kona-ba notifikasaun ba konsiliasaun kompulsoria ba Governu Austrália relasiona ho fronteiras marítimas.

Reuniaun membru Komisaun Konsultiva

Lansamentu Gabinete Fronteiras Marítimas nia website (Palácio do Governo, 29 Fevereiru 2016)

Primeiru-Ministru Dr.Rui Maria de Araújo no Xefi Negosiador Ministru Xanana Gusmão lansa Gabinete Fronteiras Marítimas nia website iha 29 Fevereiru 2016.

Aprezentasaun ba Organizasaun ba Kombatentes ba Rezistênsia Nasional (29 Dezembru 2015, Aileu, Timor-Leste)

Iha 29 Dezembru 2015, Gabinete Fronteiras Marítimas hetan konvite hodi halo aprezentasaun ba veteranus sira, iha Aramerí, Suku Liurai, Aileu kona ba progresu ba negosiasaun ba fronteiras marítimas ho Austrália no Indonézia.

Ida ne’e hanesan oportunidade ba Gabinete Fronteiras Marítimas hodi esplika istória kona ba akordu hirak ne’ebé halo ona kona ba Tasi Timor ho Austrália husi 1972 to’o 2006.

Aprezentasaun ba estudante sira husi Universidade Curtin no Veteranus sira (2 Dezembru 2015, Arkivu no Muzeu Rezistênsia, Díli, Timor-Leste)

Ho senáriu istóriku Arkivu & Muzeu Rezistênsia nian, Gabinete Fronteiras Marítimas fó aprezentasaun ba grupu boot estudante sira husi Universidade Curtin, Austrália Osidental ne’ebé vizita hela Timor. Membru sira husi komunidade Veteranus no reprezentante husi Primeiru-Ministru nia Gabinete mos atende aprezentasaun ne’e.

Sra Elizabeth Exposto, Diretora Exekutiva husi Gabinete Fronteiras Marítimas koalia barak kona ba istória disputa Tasi Timor nian. Nia mos koalia kona ba progresu konsultasaun ho Indonézia no tentativa sira atu koalia ho Austrália. Bainhira Gabinete Fronteiras Marítimas esplika istória Tasi Timor nian ho termu simples, no tanba sa mak Timor-Leste buka fronteiras marítimas tuir lei internasional, estudante sira laran monu ba kestaun ne’e no hakarak hatene liu tan.

Konferênsia Internasional no Semináriu Tékniku iha Londres (30 Novembru to’o 2 Dezembru 2015)

Husi 30 Novembru to’o 2 Dezembru 2015, Gabinete Fronteiras Marítimas, hamutuk ho Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, partisipa iha Konferênsia Fronteira Internasional iha Londres ho nia tema “Explora Aprosimasaun ne’ebé Integradu ba Fronteira Internasional no Kestaun Teritórial”.

TKonfêrensia ne’e eventu ida ne’ebé la’os hodi buka lukru. Volterra Fietta, King’s College of London (Departamentu Jeografia), Marbdy Consulting Ltd no Maritime Zone Solutions Ltd mak organiza.

Orador sira mak espesialista mundu nian no pratikante sira iha rezolusaun efetivu ba teritórial ne’ebé iha disputa. Partisipante sira mai husi mundu tomak no husi profesaun oioin, inklui lei, akademia no diplomasia.

Aprezentasaun ba Organizasaun Kombatentes Rezistênsia Nasional (19 Novembru 2015, Venilale, Timor-Leste)

Iha Novembru 2015, Gabinete Fronteiras Marítimas hetan konvite ida hodi halo aprezentasaun ba Organizasaun Kombatentes Rezistênsia Nasional [OCRN] iha Venilale, Munisípiu Baukau. Xefi Exekutiva ba Gabinete Fronteiras Marítimas, Sra. Elizabeth Exposto, no Komunikasaun Ofisial, Felismina Carvalho dos Reis, koalia kona ba Timor-Leste nia luta ba fronteiras marítimas no lei internasional ne’ebé relevansia, inklui Lei Tasi nian. Gabinete Fronteiras Marítimas hakarak agradese OCRN ba oportunidade hodi bele informa ba membru veteranus sira kona ba prioridade nasional importante ida ne’e.

Eventu husi Institutu Internasional ba Dame (IPI) (1 Outubru 2015, Nova Iorque)

Iha 1 Outubru, Gabinete Fronteiras Marítimas no Institutu Internasional ba Dame organiza hamutuk eventu ida ne’ebé ema barak mak atende ho nia orador distintu iha painel ne’ebé inklui Primeiru-Ministru Dr. Rui Maria de Araújo, Ministru Xanana Gusmão no Eis Presidente Dr. José Ramos-Horta. Sira idak-idak fahe sira nia vizaun no afirma katak Timor-Leste nia objetivu hodi difini fronteiras marítimas permanente ho nasaun viziñu sira mak hanesan kapítulu tuir mai iha nasaun Timor-Leste nia luta ba nia soberania.

Primeiru-Ministru nia diskursu no enkontru iha Nasoens Unidas iha Nova Iorque (Setembru 2015)

Iha Setembru 2015, Primeiru-Ministru hato’o diskursu balu ne’ebé koalia maka’as kona ba Timor-Leste nia objetivu hodi defini ba fronteiras marítimas permanente hanesan prioridade nasional iha Asembleia Jeral Nasoens Unidas iha Nova Iorque, no mos iha Forum ba Líderes Mundiais iha Universidade Columbia.

Gabinete Fronteiras Marítimas suporta delegasaun husi Timor-Leste ba Nasoens Unidas iha Nova Iorque, no mos iha eventu sira seluk. Gabinete Fronteiras Marítimas mos halo enkontru ida ho instituisaun xave ida hanesan, Nasoens Unidas nia Divizaun ba Asuntu Oseanu no Lei Tasi nian.

Iha 29 Setembru, Primeiru-Ministru hasoru malu ho Senador George Mitchell, polítiku Amerikanu bo’ot ne’ebé fahe nia esperiênsia no hanoin kona ba rezolusaun ba disputa no konflitu internasional sira.

Reuniaun Komisaun Konsultiva (2015)

Komisaun Konsultiva ba Governu Timor-Leste, forma iha 2015, konsisti husi líder eminente pasadu no prezente sira nasaun nian no fó konsellu ba Primeiru-Ministru kona ba Timor-Leste nia luta ba nia fronteiras marítimas. Komisaun ne’e enkontru dala barak iha tinan ne’e nia laran.

AVIZU LEGAL

AVIZU IMPORTANTE

Website ida ne’e Gabinete Fronteiras Marítimas husi Konsellu ba Delimitasaun Definitiva ba Fronteiras Marítimas fornese hodi fasilita ema sira ne’ebé lee website ida ne’e, atu aprende kona ba Timor-Leste nia luta ba fronteirs marítimas permanente. Konsellu ba Delimitasaun Definitiva ba Fronteiras Marítimas no Gabinete Fronteiras Marítimas la simu responsabilidade legal saida deit ba konfiansa ba informasaun saida deit mak iha website ne’e (inklui link ba dokumentu esternu sira). Informasaun iha ne’e hanesan rezumu deit no la bele foti hanesan akonsellamentu legal. Informasaun ho opiniaun sira hato’o iha website ne’e no informasaun hirak ne’ebé ligadu la reprezenta diplomátiku no la limite ka afeta direitu Konsellu ba Delimitasaun Definitiva ba Fronteiras Marítimas, Gabinete Fronteiras Marítimas, ka Governu Timor-Leste.

Se iha no bele, Gabinete Fronteiras Marítimas fornese anexu no link sira iha lian Tetun.